Uticaj buke na sluh
Zvuk koji čujemo organom sluha tj. uhom to je zapravo vibracija vazduha određenom frekvencom.
Nagluvost je problem zbog koga se javljamo otorinolaringologu. Poremećaji percepcije zvuka se dešavaju u bilo kom delu slušnog aparata, znači u spoljšnjem, srednjem, unutrašnjem uhu, slušni nerv, slušni putevi i slušni centri.
Kod mlađe populacije 2% oštećenje sluha , kod starije preko 30% i to preko 65 god.
Ako postoji prisustvo buke u okolini to su otežani uslovi slušanja što dovodi do otežane komunikacije. Znaci teškoće slušanja radija, televizije, često šumovi u ušima i smetnje u ravnoteži kao posledica.
BUKA to je agens kome je čovek izložen od svog rođenja. To je vodeći uzrok oštećenja sluha i definišemo kao neželjeni zvuk !!!
Gubitak sluha koji nastaje prekomernom bukom je senzorineuralnog tipa. Osobe u bučnom okruženju prvo gube sluh na visokim frekvencijama, slabo čuju dečije i ženske glasove!
Najčešće se radi o zaposlenima u fabrikama de je buka najveća (livnice, kovačnice, rad sa pneumatskim čekićen, rad sa kompresorima, mašiniste…).
Jaka muzika izaziva tešku hroničnu akustičnu traumu !!!
Kod oštećenja unutrašnjeg uha bukom učestvuju fizički i individualni činioci.
U fizičke spadaju: jačina buke, spektar buke, trajanje buke. Jačina buke je najteži oblik uticaja na sluh.
Oštećenje izaziva buka od 80 do 90 db, znači visoki tonovi, ali i duboki tonovi. Perzistirajuća buka isto oštećuje sluh.
Ritam buke je ili kontinuiran ili diskontinuiran. Trajanje buke.
Izlaganje buci od 85 db izaziva postepen gubitak sluha. Za nezaštićeno uho antifonima dozvoljeno vreme ekspoziciji buci opada za jednu polovinu za svako povećanje 5 db prosečnog nivoa. Izlaganje buci je limitirano na osam sati za 90 db, za 90 db iznosi četiri sat, dok je za buku od 100 db ta izloženost dva sata. Najveće izlaganje za nezaštićeno uho je 15 minuta 115 db. Što se tiče ličnih osobina, u pitanju je dob, pol, individualna osetljivost. O samom mehanizmu oštećenja su senzorne ćelije Kortijevog organ. Što je glasnija buka i duža izloženost šanse za gluvoću su usled dejstva buke veća!!!
ZAŠTITA UHA OD BUKE:
1. Udaljavanje od buke
2. Čepići, antifoni, štitnici na ušne školjke
3. Smanjiti izvor buke preko slušalica
4. Smanjiti zvuk na radiju, televizoru, HI-FI
5. Nenadjačavati svojim glasom buku oko sebe
6. Potrebno je vreme za oporavak ušiju nakon izloženosti jakoj buci
Nakon boravka u klubovima, gde je jačina 100 db potrebno je 16 sati odmarati uši da bi se normalizovalo slušanje tj. sluh.
Buka oko nas, na ulici, sirene, alarmi, automobili.
Na koncertima, proslavama, sportskim događajima jedva da se čujemo međusobno. Ako je kratkotrajno izlaganje buci, javlja se zujanje u ušima od kojeg se vremenom možemo oporaviti. Ako smo izloženi glasnom zvuku duži period, slušne ćelije su trajno oštećene i dovode do trajno oslabljenog sluha. Deca i adolescenti u današnje vreme su populacija koja je najviše podložna tim oštećenjima. Danas oko 75 % dece do osam godina ima mobilni telefon i tablet, to je više za 25% od broja u 2011. godini. 90% adolescenata sluša muziku preko slušalica i još pojačavaju zvuk maksimalno. Roditelji nažalost ne veruju da će trauma buke oštetiti sluh deci! Na primer prometna ulica ima buku od 85 db, a na koncertima jačina muzike iznosi i do 120 db.
Živimo u bučnom svetu i ne brinemo niti činimo dovoljno da zaštitimo sluh, a oštećenje zvuka bukom je moguće sprečiti! Statistika kaže jedno od osmoro dece ima oštećen zvuk bukom. Jedinu pravu dijagnozu može dati lekar specijalista orl ili audiolog merenjem sluha audiometrijom i timpanometrijom na vreme. Zujanje tj. tinitus se često primećuje, ali i zanemaruje. Javlja se kod tinejdžera koji na to ne obraćaju pažnju, i pojava poteškoća u govoru, u razumljivosti koje su baš posledice slabljenja sluha se ne otkrivaju pravovremeno.
Deca sa oštećenim sluhom, bukom često nisu svesna tog tipa oštećenja- a buka je upravo uzrok. Zato savetujemo:
1. Smanjite slušanje na 60 db(televizija, radio plejer…)
2. Na koncertima češće praviti pauze i izlaziti iz sale i koristiti antifone
3. Smanjite vreme slušanja
4. Roditelji da ne kupuju deci igračke sa jakim zvučnim signalima
Oštećenje sluha bukom se može sprečiti!!!
Autor: Doktor specijalista orl Branka Milović
